PRISILNA NAPLATA TRAŽBINE (OVRHA)
U slučaju kad dužnik odbija samovoljno platiti dug nastao npr. temeljem izdanog računa, postojala bi mogućnost naplate potraživanja prisilnim putem; ovrhom.
U slučaju kad dužnik odbija samovoljno platiti dug nastao npr. temeljem izdanog računa, postojala bi mogućnost naplate potraživanja prisilnim putem; ovrhom.
Međutim, prije nego li se naplata duga zatraži u ovršnom i/ili parničnom postupku, preporučljivo je putem odvjetničkog ureda poslati dužniku opomenu pred ovrhu. Naime, postoji velika vjerojatnost da će dužnik podmiriti svoj dug kako bi izbjegao dugačak i skup sudski i/ili javnobilježnički postupak na što ga odvjetnik još jednom opomenom upozorava.
Ako dužnik niti u zadanom dodatnom roku ne podmiri svoj dug, javnom se bilježniku podnosi prijedlog za ovrhu temeljem računa koji predstavlja vjerodostojnu ispravu.
Ocijeni li javni bilježnik da bi prijedlog za ovrhu bio dopušten i osnovan, donosi rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostavlja ga strankama. U rješenju će naložiti ovršeniku kao dužniku da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima.
Odbija li i dalje platiti svoj dug, u istom roku od osam dana, ovršenik ima mogućnost podnijeti prigovor protiv rješenja. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi te isti zatim prosljeđuje spis nadležnom sudu radi donošenja odluke povodom prigovora. U tom parničnom postupku koji se vodi pred sudom, stranke - sada tužitelj (bivši ovrhovoditelj) i tuženik (bivši ovršenik) - dokazuju svoje navode kako bi uspjeli u sporu.
No, ukoliko po proteku gore naznačenog roka od osam dana od primitka rješenja o ovrsi ovršenik nije platio dug niti prigovorio, pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi dostavlja se Financijskoj agenciji koja izdaje nalog bankama da iznos za koji je određena ovrha zapljeni i prenese sa svih ovršenikovih računa, bez njegove suglasnosti.
Autor: Silvija Žužić | Odvjetnik Rijeka | Odvjetnik Krk