PRIGOVOR PROTIV RJEŠENJA O OVRSI

Naime, protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (račun, izvadak iz poslovne knjige i sl.) kojeg je donio javni bilježnik, ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana od primitka rješenja. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji ga je izdao, a koji zatim prosljeđuje spis nadležnom sudu radi donošenja odluke u povodu prigovora.

Ako je podnesen nepravodoban, nedopušten ili neobrazložen prigovor protiv rješenja, sud donosi rješenje o odbacivanju takva prigovora, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.

No, ako je prigovor protiv rješenja pravodoban, dopušten i obrazložen, pred sudom se vodi parnični postupak u kojemu stranke; sada tužitelj (bivši ovrhovoditelj) i tuženik (bivši ovršenik) dokazuju svoje navode kako bi uspjeli u sporu.

Prigovor se može podnijeti radi pobijanja rješenja o ovrsi u cijelosti, radi pobijanja samo u dijelu kojim je određena ovrha ili radi pobijanja u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu. Dakle, u prigovoru se ima odrediti u kojem se dijelu pobija rješenje, a također bi bilo potrebno naznačiti i razloge pobijanja (koji razlozi su propisani čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona). U slučaju kad odvjetnik sastavlja prigovor, trošak zastupanja određuje se Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te kod tražbina u visini do 2.500,00 kn iznosi 25 bodova, s napomenom da vrijednost boda iznosi 10,00 kn.

U slučaju kad ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

Također, postoji i mogućnost žalbe nakon proteka roka ako je činjenica na kojoj se temelji ta žalba nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Žalba se može podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka i to iz sljedećih razloga:

• ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
• ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
• ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili
• ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

Autor: Silvija Žužić | Odvjetnik Rijeka | Odvjetnik Krk