PRIGOVOR PROTIV RJEŠENJA O OVRSI

Kovanice ispisuju riječ dug kao sinonim za ovrhu i prigovor

Neovisno o činjenici što je vjerovnik odlučio prisilno naplatiti svoje potraživanje pokretanjem postupka ovrhe, dužnik može i dalje tražiti zaštitu svojih prava ukoliko smatra da dug ne bi bio utemeljen i da ne postoji njegova obveza plaćanja istog.

Naime, protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (račun, izvadak i poslovne knjige i sl.) kojeg je donio javni bilježnik, ovršenik može podnijeti prigovor u roku osam dana od primitka rješenja. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji ga je izdao te isti zatim prosljeđuje spis nadležnom sudu radi donošenja odluke u povodu prigovora.

Ako je podnesen nepravodoban, nedopušten ili neobrazložen prigovor protiv rješenja, sud donosi rješenje o odbacivanju takva prigovora, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.

Ako je prigovor protiv rješenja pravodoban, dopušten i obrazložen, pred sudom se vodi parnični postupak u kojemu stranke, sada tužitelj (bivši ovrhovoditelj) i tuženik (bivši ovršenik) dokazuju svoje navode kako bi uspjeli u sporu.

Prigovor se može podnijeti radi pobijanja rješenja o ovrsi u cijelosti, radi pobijanja samo u dijelu kojim je određena ovrha ili radi pobijanja u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu. Nastavno na navedeno, ističe se da, osim što je ovršenik dužan u prigovoru odrediti u kojem se dijelu pobija rješenje, potrebno bi bilo naznačiti i razloge pobijanja (koji razlozi su propisani čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona).

U slučaju kad ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

Također, postoji i mogućnost žalbe nakon proteka roka ako je činjenica na kojoj se temelji ta žalba nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Žalba se može podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka i to iz sljedećih razloga:

Autor: Silvija Žužić | Odvjetnik Rijeka | Odvjetnik Krk