Nerijetko se događa da naslijedimo izvanknjižno vlasništvo određene čestice ili da bi htjeli kupiti parcelu od osobe koja je upisana u katastru, koja je koristi te se smatra vlasnikom iste unatoč tome što su u zemljišnim knjigama upisane osobe koje zapravo ne bi bili vlasnici. Dakle, radi se o situacijama u kojima bi zemljišnoknjižno stanje bilo „nesređeno“.
Neovisno o tome bi li htjeli kupiti / prodati takvu parcelu, raspolagati njome na drugi način ili pak srediti vanknjižno vlasništvo za svoju djecu, u većini takvih slučajeva imao bi se pokrenuti:
Dodatno se pojašnjava kako se u ovom postupku ne bi imale utužiti osobe upisane u zemljišnim knjigama niti njihovi nasljednici/pravni slijednici (koji su nam nepoznati), već bi se upis prava vlasništva imao tražiti na temelju isprave (posjedovni list, rješenje o nasljeđivanju, ugovor o kupoprodaji koji nije ovjeren i sl.) kojom se može učiniti vjerojatnim pripadanje prava koje nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.
Osim gore navedene osnovne podjele postupaka koji se vode radi sređivanja vanknjižnog vlasništva, bitno je napomenuti kako bi postojale mogućnosti vođenja i drugih postupaka kao npr. postupka radi utvrđenja prava vlasništva nad točno određenim realnim dijelom koji dio bi se po provedenom sudskom postupku mogao i parcelirati; prethodnog postupka po podnijetom zahtjevu za mirno rješenje spora kad se tužba ima podnijeti protiv Republike Hrvatske; dok bi u slučaju podnošenja brisovne tužbe prijašnji vlasnik imao tražiti brisanje nevaljanog novijeg upisa u zemljišne knjige i uspostavu prijašnjeg stanja.
Koji bi se postupak u cilju sređivanja vlasništva imao pokrenuti ovisi o okolnostima svakog pojedinačnog predmeta. O tome bi odvjetnik mogao iznijeti svoj prijedlog i/ili mišljenje po ocijeni relevantne dokumentacije koja mu se dostavlja na razmatranje ili koja bi se imala pribaviti.
Autor: Silvija Žužić | Odvjetnik Rijeka | Odvjetnik Krk