OTKAZ UGOVORA O RADU

Postoje dva osnovna tipa otkaza ugovora o radu, redoviti i izvanredni, sljedećih razlika:

• pri redovitom otkazu primjenjuje se otkazni rok za vrijeme kojeg je radnik dužan raditi, dok kod izvanrednog otkaza prestanak radnog otkaza nastupa odmah po uručenju otkaza,
• poslodavac obrazlaže razloge otkaza kod redovitog i izvanrednog otkaza, dok radnik samo u slučaju kada izvanredno otkazuje ugovor o radu,
• ugovor o radu na neodređeno vrijeme može se otkazati redovito i izvanredno, a ugovor o radu na određeno vrijeme izvanredno (redovito samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom o radu).

Postoje nekoliko vrsta redovitog otkaza koje poslodavac može uručiti radniku uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, a to su:

• poslovno uvjetovani otkaz – u slučaju prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (npr. smanjenje obujma poslovanja, automatizacija i/ili ukidanje radnog mjesta).

  Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac koji zapošljava dvadeset ili više radnika mora voditi računa o trajanju radnog odnosa s radnikom, starosti i njegovim obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

  Nadalje, nakon uručenja poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac na istim poslovima najmanje šest mjeseci ne smije zaposliti drugog radnika. Ako u tom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je uručio otkaz.

• osobno uvjetovani otkaz – koji se uručuje ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (kao mogući razlozi navodi se nedostatak potrebnog znanja, sporost, neusvajanje nove tehnologije, drsko i bahato ponašanje prema poslodavcu i kolegama što dovodi do otežane suradnje i sl.).

• otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika – kad radnik krši obveze iz radnog odnosa npr. učestalim kašnjenjem na posao, neovlaštenim korištenjem sredstava poslodavca, obavljanjem privatnih poslova za vrijeme rada, korištenjem opojnih sredstava.

  Prije nego li se uruči otkaz (redoviti ili izvanredni), poslodavac pisanim putem upozorava radnika na kršenje obveze iz radnog odnosa i ukazuje na mogućnost otkaza. Također se radniku, u pravilu, omogućuje iznošenje obrane.

• otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu – kojeg je moguće uručiti u slučaju kad je ugovorom o radu određen probni rok koji ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Kod redovitog otkaza, otkazni je rok uvjetovan duljinom trajanja radnog odnosa, a traje najkraće dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana.
Za vrijeme otkaznog roka, poslodavac je dužan radniku plaćati naknadu plaće, omogućiti mu korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, isplatiti otpremninu (u slučaju neprekidnog rada od dvije godine, te ako otkaz nije uručen zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika), a radnika može i osloboditi obveze rada.

S druge strane, radnik može redovito otkazati ugovor o radu ne navodeći razlog otkaza, i to uz otkazni rok od 30 dana ako ima osobito važan razlog.

Nadalje, poslodavac i radnik mogu u pisanom obliku izvanredno otkazati ugovor o radu ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice - uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju stranaka - nastavak radnog odnosa nije moguć (kod sukoba s kolegama, počinjenja kaznenog dijela i dr.).

Ugovorna strana koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo tražiti od strane koja je kriva za otkaz naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza, a ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.

Konačno, ističe se kako svaka ugovorna strana, smatra li da bi otkaz bio nezakonit, ima pravo tražiti da se u sudskom postupku otkaz utvrdi nedopuštenim.

Radnik će moći ostvarivati sudsku zaštitu od nezakonitog otkaza tek ako se prethodno obratio poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu svog prava, a zahtijevati ostvarenje prava može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo (npr. odluke o otkazu), odnosno od saznanja za povredu prava.

U postupku kojim se osporava dopuštenost otkaza, radnik ima pravo tražiti i vraćanje na rad.
Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na njegov zahtjev odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše 18 prosječnih plaća koje su mu isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Autor: Silvija Žužić | Odvjetnik Rijeka | Odvjetnik Krk